KOKOLINGO EDUKATIVNI KUTAK

SPOZNAJNI RAZVOJ IGRE

S igrom započinjemo gotovo od samog rođenja i ako si dopustimo, igrati se zapravo nikada ni ne prestajemo. Čak i u starijoj životnoj dobi možemo se igrati na različite načine (primjerice, kartanje kao igra s pravilima).

Ako promatramo djetetov razvoj, paralelno možemo promatrati i djetetov razvoj igre. Dijete se ne igra na isti način s tri mjeseca, kao što se igra s tri godine. S tri mjeseca gleda i dodiruje meke predmete (loptice), a s tri godine dijete se može pretvarati da je od tih istih loptica napravilo sladoled.

Kada uočite da dijete nema razvijenu igru na razini koja bi se očekivala za njegovu dob, bitno je razgovarati sa stručnjakom kako biste vidjeli na koji način dodatno podržati dijete u njegovu razvoju. S obzirom na djetetov spoznajni razvoj, razvoj se odnosi na mentalne procese uz pomoć kojih pokušava razumjeti i prilagoditi svijet koji ga okružuje. Postoje četiri spoznajne razine igre: funkcionalna, konstruktivna, simbolička i igra s pravilima.

Funkcionalna igra

Funkcionalna je igra vrsta igre u kojoj dijete dominantno istražuje predmete i koristi i isprobava funkcije tih predmeta. Primjerice, malom djetetu možemo dati zvečku koja šušti. Dijete će se njome igrati tako da je pomiče, drma, baca, opipava, udara po podu i sl. Dijete se neće pretvarati da u rukama ima nešto drugo (primjerice, štap za bubanj), nego će se doslovno koristiti tim predmetom i uživati u njemu. Igračke u funkcionalnoj igri mogu biti lopte, baloni, tunel, zvučne igračke i sl. Ova se igra pojavljuje već s tri mjeseca kada dijete pruža svoje ručice prema lopticama koje mu vise iznad glave gdje beba uživa u igri da udara loptice i da se loptice pomiču. Kako dijete raste, tako funkcionalna igra postaje sve složenija. U početku beba samo dodiruje predmete koji joj se nalaze iznad glave, kasnije ih baca, stavlja u usta, liže i sl. A još kasnije umeće predmete na njihova mjesta, ponavlja zvukove koje čuje i sl.

Djetetovu igru možemo proučavati tako da vidimo istražuje li primjereno predmete ili to čini na vrlo neuobičajen način (primjerice, dijete od 18 mjeseci i dalje stavlja kamenčiće u usta) ili se koristi predmetima za zadovoljavanje senzoričkih potreba (primjerice, pojedina djeca mogu uživati u vrlo glasnoj glazbi, buci ili šuštanju zvečke, a nekoj djeci glasnija glazba, buka ili šuštanje zvečke može predstavljati frustraciju jer su podražajno vrlo osjetljiva).

Dijete u njegovoj funkcionalnoj igri možemo podržati tako da mu osiguramo poticajnu okolinu (primjerice, različitim igračkama kojima može manipulirati i aktivirati svoja osjetila – mekane plišane igračke, igračke koje ispuštaju zvuk, senzoričke loptice i sl.). Važno je naglasiti kako bebe u toj dobi i dalje preko usta vole istraživati svijet i bitno je osigurati igračke koje beba ne može progutati.

Funkcionalna igra

Konstruktivna igra

Konstruktivna je igra vrsta igre u kojoj dijete barata predmetima kako bi napravilo nešto, odnosno kako bi postiglo određeni cilj. Primjerice, dijete može slagati kocke kako bi sagradilo dvorac. Ako dijete samo slaže kocke uvis, bez cilja da složi visoki toranj, to je onda funkcionalna igra jer samo manipulira predmetima bez nekog cilja, odnosno bez konstruiranja nečega. Ovaj tip igre pojavljuje se u dobi od oko 12 mjeseci. S vremenom konstruktivna igra postaje sve složenija. Primjerice, slaganje kompleksnih puzzla ili lijepljenje makete svemirskoga broda.

U djetetovoj igri možemo proučavati ima li dijete neki cilj u svojoj igri (da napravi nešto ili izgradi) jer ako nema, odnosno ako je jedini cilj igre manipulacija predmetom, tada je riječ o funkcionalnoj igri.

Konstruktivnu igru kod djeteta možemo poticati, primjerice, verbaliziranjem („Vidim da slažeš toranj“; „Odlučio si posložiti vojnike“ i sl.); nabavljanjem igračaka koje potiču „stvaranje“ (kocke, umetaljke, tijesto i kalupi za tijesto i sl.) i dr.

Konstruktivna igra

Simbolička igra ili igra pretvaranja

Simbolička je igra vrsta igre u kojoj djeca upotrebljavaju predmet ili osobu kao simbol nečeg drugog. Primjerice, koriste se olovkom kao letjelicom ili koriste prijatelje kao pljačkaše koje onda on/a treba uloviti (jer je on/a policajac). Ova vrsta igre počinje se razvijati negdje oko 18. mjeseca. Preko ove vrste igre djeca imaju priliku zadovoljiti svoje potrebe i želje. Primjerice, dijete koje je bilo na cijepljenju kod pedijatra dolaskom kod kuće ili u dječji vrtić može se početi igrati s lutkom koja glumi pacijenta, a dijete je doktor koji njeguje pacijenticu. Nije ništa neobično ako ste kod svojeg djeteta primijetili da se igra nove igre “potresa“ gdje se djeca pretvaraju da se sve trese. Slično se događalo i tijekom Domovinskoga rata kada su se mnoga djeca igrala rata. Djeca često mogu “prorađivati” svoju svakodnevicu uz pomoć simboličke igre.

U djetetovoj simboličkoj igri može se pratiti ima li dijete sposobnost imitacije simboličke upotrebe predmeta. Također, možemo promatrati dovodi li dijete likove s kojima se igra u kakve odnose i razvija li priču.

Razvoj simboličke igre možemo poticati, primjerice, igranjem uloga. Nabavite djetetu set (za doktora, kuhara, majstora…) i igrajte se kao da ste kod liječnika, kao da ste na čajanci ili kao da treba nešto popraviti.

Ako se dijete ne može igrati na simbolički način, preporuka je da porazgovarate sa stručnjakom mentalnog zdravlja kako biste dodatno vidjeli kako podržati svoje dijete.

Simbolička igra ili igra pretvaranja

Igra s pravilima

Igra s pravilima vrsta je igre u kojoj se igra prema već unaprijed poznatim pravilima i koja najčešće ima element natjecanja. Važno je djetetu omogućiti iskustvo frustracije u pogledu nemogućnosti stalnog pobjeđivanja u društvenim igrama. Iako roditelji često polaze od dobre namjere i djetetu stalno puštaju da pobijedi, važno je razvijati životnu vještinu nošenja s frustracijom jer će se uz pomoć nje dijete u budućnosti s time lakše nositi ako smo ga izlagali sličnim podražajima.

U igri s pravilima možemo pratiti može li dijete slijediti pravila, kako se ponaša tijekom same igre, kako reagira kada izgubi u igri, kakve ima reakcije i sl.

Pri igranju igara s pravilima djeci treba pomoći ako dođe do burnih emotivnih reakcija zbog poraza; važno ih je učiti kako pobjednik ne znači da su svi ostali gubitnici (koji manje vrijede) i sl.

Igra s pravilima

Jedan je od načina kako se možete igrati s djetetom i putem aplikacije Kokolingo. Osim što je djeci zanimljiva jer je riječ o digitalnom alatu, uz pomoć nje uvježbava se pravilan izgovor glasova.

Igrajte se sa svojom djecom jer time možete poticati zdravi psihofizički razvoj djeteta. Uostalom, ona neće zauvijek biti malena. Iskoristite trenutke jer s vremenom roditelji neće biti u fokusu za igru, nego će se dijete htjeti igrati samo s vršnjacima.

Autor: Dario Antić, magistar psihologije, specijalizant transakcijske analize, praktičar terapije igrom

Literatura:

  • Klarin, M. (2017). Psihologija dječje igre. Zadar: Sveučilište u Zadru.
  • Smilansky, S. (1968.) The effects of sociodramatic play on disadvantaged preschool children. Oxford, England: John and Sons.
  • Starc, B., Čudina – Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B. i Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
lijevo Prethodni članak
Sljedeći članak desno
vrh