KOKOLINGO EDUKATIVNI KUTAK

LOGOPEDSKA TERAPIJA

TKO JE LOGOPED?

Logoped je stručnjak koji se bavi prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja ljudske komunikacije, pod kojom se podrazumijevaju svi oni procesi i funkcije koji su povezani s produkcijom govora te s percepcijom i produkcijom oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblicima neverbalne komunikacije (definicija Europskog udruženja logopeda – CPLOL).

Logoped radi sa svim dobnim skupinama: s malim bebama, s predškolskom i školskom djecom, adolescentima te odraslima.

Logoped vjezba s djecom

S KOJIM TEŠKOĆAMA DJECA I ODRASLI DOLAZE NA LOGOPEDSKE TERAPIJE?

Logoped čini procjene i provodi terapijski rad s djecom i odraslima koji imaju:

Teškoće s izgovorom glasova - osoba određeni glas ili više glasova izgovara pogrešno (šator = sator), mijenja ga drugim glasom (šator = tator) ili ga izostavlja (šator = ator).

  • artikulacijske teškoće, fonološke teškoće, dječja govorna apraksija, dizartrija

Poremećaj tečnosti govora – osoba ima poremećen ritam i tempo govora. To znači da dolazi do ponavljanja glasova, slogova i riječi, umetanja, zastoja i produživanja glasova. Govor se slušaču može činiti presporim ili prebrzim.

  • mucanje, brzopletost

Jezične teškoće – osoba ima teškoće s razumijevanjem govornog jezika, njezina je rečenica agramatična (npr. On vole žuti lopta), ima suženi rječnik, teško prati verbalne upute, teško razumije pročitano.

  • razvojni jezični poremećaj, oštećenje sluha, intelektualne teškoće, poremećaj iz spektra autizma, afazija (jezične teškoće kao posljedica pretrpljenog moždanog udara)

Komunikacijske teškoće – mala djeca s komunikacijskim teškoćama vjerojatno će rjeđe ostvarivati kontakt očima, neće se sustavno odazivati na ime, teško će uspostaviti zajedničku igru s nekime. Malo starija djeca možda neće znati započeti razgovor sa svojim vršnjakom, a odrasli bi mogli imati vrlo ograničene teme za razgovor ili će stajati preblizu sugovornika, jer ne razumiju socijalna pravila.

  • poremećaj iz spektra autizma, poremećaj socijalne komunikacije, pragmatički jezični poremećaji, selektivni mutizam, komunikacijski poremećaji nakon traumatskog oštećenja mozga

Teškoće čitanja, pisanja i računanja – osoba može čitati netečno, imati teškoća s razumijevanjem pročitanog, imati nečitki rukopis, izostavljati slova u riječima, krivo prepisivati simbole u matematičkom zadatku,…

  • disleksija, disgrafija, diskalkulija

Poremećaj glasa – podrazumijeva odstupanje od njegovih normalnih obilježja visine, intenziteta i kvalitete pa glas može zvučati promukao, hrapav, nazalan, preglasan ili pretih. Problemi s glasom mogu biti organski uvjetovani, a mogu nastati i radi nepravilne upotrebe glasa (npr. česta nadvikivanja).

Teškoće hranjenja (žvakanja i gutanja) – mogu nastati zbog rascjepa nepca, preopuštene oralne muskulature, prevelike osjetljivosti organa potrebnih za žvakanje. Nalazimo ih kod osoba s cerebralnim oštećenjima (cerebralna paraliza, moždani udar), osoba s određenim genetskim sindromima (Downov sindrom) i osoba s poremećajem iz spektra autizma.

Logoped vjezba s djetetom kako pravilno izgovoriti glas

PROCJENA – ŠTO OČEKIVATI OD PRVOG SUSRETA S LOGOPEDOM?

Logopedska se procjena sastoji od razgovora s roditeljem iz kojeg logoped prikuplja podatke o:

  • trudnoći i porodu (rizična trudnoća, uranjen porod, niska porođajna masa, komplikacije pri porodu)
  • ranom djetetovom razvoju (pojava prve riječi, prvih rečenica, dob u kojoj je prohodalo, teškoće s uvođenjem dohrane)
  • povijesti komunikacijskih, jezičnih ili govornih teškoća u obitelji
  • jezicima kojima se govori u obitelji
  • povijesti bolesti povezanih s određenim logopedskim teškoćama

Zatim će logoped ući u interakciju s djetetom i prikupljati informacije o djetetovom komunikacijskom, jezičnom i govornom razvoju kroz:

  • opservaciju spontane igre i razgovora s djetetom
  • imenovanje i opisivanje slika,
  • ponavljanje slogova i riječi,
  • promatranje pokretljivosti govornih organa,
  • standardizirane testove za procjenu izgovora i jezika

Na kraju će logoped ponovno razgovarati s roditeljem i prenijeti mu svoje zaključke. Tada će se i dogovoriti o načinu i učestalosti provođenja terapija.

Prije vašeg prvog susreta s logopedom, važno je djetetu opisati i reći što može očekivati, kako bi bilo što opuštenije.

OPĆENITO O LOGOPEDSKOJ TERAPIJI

  • provode se u kabinetu u kojem možete očekivati radni stol, mjesto za igru na podu, ogledalo, aparat sa slušalicama, špatule i mnogo didaktičkih igara
  • traju između 30 i 60 minuta, ovisno o dobi osobe i o vrsti i težini teškoća
  • učestalost terapija je jednom do dva puta tjedno, no mogu u iznimnim slučajevima biti i svakodnevne
  • logoped će u interakciji s djetetom, odnosno odraslom osobom, koristiti raznolike, zanimljive materijale: kartice, magnete, slikovnice, plastelin, tablet, laptop (kokolingo.hr)
  • logoped može od klijenta tražiti imitaciju pokreta jezika i usnica, ponavljanje slogova, riječi i rečenica; može poticati proizvodnju gesti ili pokazivanje određenog simbola u svrhu komunikacije (ako dijete još nije spremno za govorno izražavanje); može poticati razvoj fine motorike šake (crtanje, grafomotoričke vježbe, igra plastelinom)

Izrazito je važno prema uputama logopeda provoditi vježbe kod kuće, naročito ako osoba logopedu dolazi jednom tjedno ili rjeđe.

Pravilan oblik ustiju kod izgovora pomaze pri pravilnom izgovoru glasova

KOLIKO JE POTREBNO ODLAZITI LOGOPEDU?

Vremensko razdoblje odlazaka na logopedske terapije ovisi o:

  • dobi
  • vrsti i težini teškoća
  • učestalosti odlazaka na logopedske terapije
  • zdravstvenom stanju, odnosno postojanju organskog oštećenja

KADA SE JAVITI LOGOPEDU?

Kao što je prije navedeno, logoped je stručnjak čije područje rada nije samo govor, već i komunikacija (sposobnost da se svjesno šalje i prima poruka sa značenjem). To znači da nije potrebno pričekati s javljanjem logopedu sve dok dijete ne progovori. Govor je vrlo kompleksna radnja i potrebno je da se prije njegove pojave usvoji niz predvještina (kontakt očima, imitacija, jezično razumijevanje,...). Te se predvještine mogu poticati, kako u individualnom logopedskom radu, tako i u svakodnevnoj igri s roditeljima i užim članovima obitelji, uz logopedsko savjetovanje.

lijevo Prethodni članak
Sljedeći članak desno
vrh