KOKOLINGO EDUKATIVNI KUTAK

IGRA - KLJUČ RASTA I RAZVOJA DJECE

Igra je temeljna aktivnost u životu svakog djeteta te sastavni dio odrastanja. Kroz igru dijete spoznaje sebe i svijet koji ga okružuje. Ona je spontani i prirodni način istraživanja i razvoja praktičnih vještina.

PODRUČJA RAZVOJA

U najranijim godinama života igra je bitna za razvoj motoričkih vještina, socioemocionalnih, kognitivnih, ali i komunikacijskih te jezično-govornih vještina.

  • MOTORIKA

    Vještine grube i fine motorike razvijaju se od ranog djetinjstva. U grubu motoriku spadaju veći pokreti koje dijete čini svojim rukama, nogama ili cijelim tijelom. Vještine grube motorike jesu hodanje, trčanje, skakanje, puzanje, penjanje itd. Za razliku od grube motorike, fina motorika uključuje precizne pokrete i koordinaciju oko - ruka. U vještine fine motorike spadaju pisanje, crtanje, zakopčavanje, rezanje itd. Grubu i finu motoriku dijete razvija kroz svakodnevne igre. Primjerice, igrom skrivača dijete razvija grubu motoriku jer mora trčati, puzati i saginjati se, a igrom s lutkom dijete će razvijati finu motoriku odijevanjem lutke, zakopčavanjem i pažljivim stavljanjem dodataka u njezine ruke. Budući da većina igara uključuje i određenu razinu tjelesne aktivnosti, to pozitivno utječe i na zdravlje djece, primjerice poboljšava kardiovaskularni sustav i sprječava prekomjernu težinu.

Fina motorika Gruba motorika

  • SOCIOEMOCIONALNE VJEŠTINE

    Tijekom igre djeca spoznaju sebe, ali i druge te grade odnose s njima. Igrajući se s drugima dijete će doživjeti mnoge emocije - radost, ponos, tugu, ljutnju, ljubomoru itd. Tako će učiti kako regulirati svoje emocije, ali i učiti o emocijama drugih, odnosno razvijat će empatiju. Igra je društvena aktivnost pa dijete uči kako uspostavljati kontakt s drugima, preuzima različite uloge, shvaća odnos “ja pa ti” te što znači biti nekome prijatelj.

  • KOGNICIJA

    Već od najranije dobi dijete otkriva svijet oko sebe i razvija svoje mentalne sposobnosti. Dijete će često biti okruženo igračkama koje proizvode različite zvukove. Ono će vrlo brzo shvatiti da se njihovim protresanjem proizvodi zvuk. Kasnije u igrama pretvaranja dijete razvija vještine kreativnosti, mišljenja i rješavanja problema. Primjerice, dijete stavlja lonac na glavu i uzima štap - postaje kralj koji će riješiti problem u svojem kraljevstvu. Pokrpat će sve rupe na cesti, a cesta je samo malena stazica. Rupe će krpati blatom ili pijeskom koji nađe u blizini. Ovakvim igrama uči organizacijske vještine, generira različite ideje za rješavanje problema i što je najbitnije - zabavlja se.

Kognicija

  • KOMUNIKACIJA, JEZIK I GOVOR

    Svaka igra koja se igra s drugima uključuje i neki oblik komunikacije. Dijete mora znati kako pridobiti pažnju drugih, izraziti svoje želje i potrebe, ali i objasniti sama pravila igre. Njome dijete razvija jezične vještine - pripovijeda, upotrebljava padeže, prijedloge i veznike, a samim time njegove rečenice postaju bogatije i dulje. Naravno, u većini slučajeva čini to koristeći se govorom.

OKOLINA

Da bi se dijete moglo igrati, potrebna je podržavajuća okolina koju čine roditelji ili skrbnici, bake i djedovi, odgojitelji, druga djeca i sve ostale osobe iz njegove okoline. Svi oni moraju biti spremni prihvatiti poziv na igru ili je sami potaknuti. Koliko će se djeca igrati ovisi i o dostupnosti materijala za igru - kockicama, lutkama, autićima, slikovnicama, bojicama itd. Sve to čini poticaj da se dijete krene igrati. Uz okolinu i dostupnost materijala, dijete treba imati i dovoljno vremena za igru. Ponekad je bolje osigurati djetetu vrijeme za igru nego ga upisati na još jednu aktivnost.

Igra roditelja i djeteta

Tijekom prvih dviju godina života dijete će uživati u senzomotornoj igri. Otkrivat će svijet oko sebe tako što će gristi različite predmete, dodirivati ih, gledati i slušati. Istraživačka igra pozitivno utječe na kognitivni razvoj. Kasnije, u razdoblju između druge i šeste godine, dijete će najviše vremena provoditi u igrama pretvaranja, odnosno u simboličkoj igri. Primjerice, metla će biti konj ili će se dijete pretvarati da je ono doktor, a netko drugi pacijent. Praćenjem takvih igara vidimo koliko dijete usvaja jezik koji čuje jer će svoj jezični izričaj prilagoditi ulozi doktora i koristiti se pojmovima vezanim uz tu profesiju. Naravno, ove su igre vrlo bitne i za razvoj mašte.

Svaka igra trebala bi biti slobodna. To znači da dijete samostalno bira kada, gdje, s kim i s kojim će se sredstvima igrati. U takvoj igri dijete i odrasla osoba trebaju se međusobno uvažavati, slušati i uzajamno djelovati. Naravno, odrasla osoba može inicirati igru, a dijete će je prihvatiti ili ne. Ako nas nešto zabavlja, ne znači da će zabavljati i dijete te mu treba dopustiti mogućnost izbora - hoće li nam se pridružiti ili ne.

Djetetov izbor sredstava ili igracaka

Uključenost roditelja u igru dovodi do veće kompetentnosti djeteta i veće kreativnosti, što je važno za socijalni i kognitivni razvoj. Čitanje priča i igre uloga koje se nadovezuju na te priče potiče razvoj mašte i jezičnih vještina. U igrama je poželjno da dijete vodi glavnu riječ, odnosno da vodi igru. Tako ono uvježbava vještine donošenja odluka, rješavanja problema, uči dijeliti i pregovarati.

Ako roditelj ima pretjerano zaštitnički odnos prema djetetu, time smanjuje mogućnost spontane igre, što dovodi do mnogih neželjenih posljedica. Djeca će iz takvih odnosa izići pretjerano emocionalno ranjiva i osjetljiva, bit će manje kreativna i nefleksibilna u rješavanju problema, imat će manje socijalnih kompetencija, a neuključenost u igre koje zahtijevaju upotrebu grube motorike može dovesti i do pretilosti. Djecu treba čuvati, ali im i dati dovoljno slobode da istražuju svijet kako bi se mogli razvijati.

DIGITALNO DOBA

S razvojem mnogih tehnologija današnje igre često se prebacuju u digitalno okružje. Od malih nogu djeca se koriste tabletima na kojima slušaju razne pjesmice ili igraju jednostavne igre. S ovakvim sadržajima treba biti oprezan jer će neki sadržaji biti poticajni za razvoj, a drugi ne. Ako dijete gleda određene pjesmice na YouTubeu, poželjno je da ti sadržaji budu na hrvatskom jeziku tako da dijete jača svoj materinski jezik. Uz takve sadržaje roditelji i djeca mogu zajedno pjevati i glumiti, odnosno igrati igre pretvaranja. Pjesmice i rime temelj su predvještina čitanja i pisanja.

Igre na tabletima ili mobitelima mogu biti poticajne za razvoj fine motorike jer zahtijevaju precizne pokrete i koordinaciju oko - ruka. Primjerice, koristeći se aplikacijom Kokolingo, osim što uvježbavaju pravilan izgovor, djeca u određenim aktivnostima razvijaju i vještine fine motorike. Kroz igru se najbolje uči, a djecu privlače digitalni sadržaji. Zbog toga je bitno odabrati one igre u digitalnom obliku s pomoću kojih će djeca doista razvijati svoje vještine.

Igra je najbitnija djelatnost u životu svakog djeteta. Ona je spontana aktivnost koja omogućava razvoj različitih vještina. S pomoću nje dijete gradi svoj identitet, razvija vještine snalažljivosti i kreativnosti, potiče samostalnost, ali i suradnju, razvija samokontrolu te mnoge druge vještine bitne za svakodnevni život. Svakom djetetu potreban je partner u igri i to je jedna od najbitnijih uloga koju svatko od nas treba veselo prihvatiti.

Autor: Krešimir Perša, mag. logoped.

Literatura:

  • Klarin, M. (2017). Psihologija dječje igre. Zadar: Sveučilište u Zadru.
  • Slunjski, E. i Ljubetić, M. (2014). Play and Its Pedagogical Potential in a Preschool Institution. Croatian Journal of Education, 16(Sp.Ed.1), 127-141.
  • Stegelin, D.A. (2007). Zašto je važno zagovarati stav o važnosti igre na razvoj djeteta. Dijete, vrtić, obitelj: Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, 13 (47), 2-7.
blog-infografika
lijevo Prethodni članak
Sljedeći članak desno
vrh